Pojam „Kvocijent inteligencije“, ili IQ, često se pojavljuje u razgovorima o mentalnim sposobnostima, akademskom potencijalu, pa čak i uspjehu u životu. Ali što točno znači IQ? Je li to samo mjera koliko smo pametni, ili ima nešto više u tome?

U suštini, IQ je numerički rezultat izveden iz nekoliko standardiziranih testova osmišljenih za procjenu ljudske inteligencije. Skovan od strane njemačkog psihologa Williama Sterna početkom 20. stoljeća, koncept je postao značajan faktor u širokom rasponu područja, od psihologije i obrazovanja do zapošljavanja.

Razumijevanje IQ-a nije samo o poznavanju broja. Radi se o istraživanju fascinantnih načina na koji naš um radi, kako se razlikujemo u kognitivnim sposobnostima i kako ove razlike mogu utjecati na različite aspekte naših života. U ovom članku ćemo istražiti porijeklo IQ-a, kako se mjeri, iznimne IQ zapise i još mnogo toga.

Povijest IQ-a i razumijevanje inteligencije

Koncept IQ-a započeo je s francuskim psihologom Alfredom Binetom u ranom 20. stoljeću, zadatka francuske vlade da identificira učenike koji trebaju dodatnu obrazovnu podršku. Binetov test mjerio je mentalnu dob učenika u usporedbi s njihovom kronološkom dobi, postavljajući temelje za testiranje IQ-a.

Izraz ’Inteligentni koeficijent’ skovao je njemački psiholog William Stern i izračunat kao omjer mentalne dobi i kronološke dobi, pomnožen s 100. Međutim, ovaj način nije dobro odgovarao odraslima, što je dovelo do modernih testova IQ-a poput Stanford-Binet-a i Wechsler Adult Intelligence Scale, dizajniranih za sve dobi.

Razumijevanje IQ-a zahtijeva razumijevanje ’inteligencije’, široko definirane kao sposobnost učenja, razmišljanja i rješavanja problema. Radi se o razumijevanju složenih ideja, učinkovitom prilagođavanju okolini i učenju iz iskustva. Inteligencija obuhvaća širok raspon sposobnosti, ne samo akademsku ili kognitivnu izvrsnost.

Današnji testovi IQ-a nastoje mjeriti sposobnost osobe za logičko zaključivanje, rješavanje problema i brzo razmišljanje, pružajući ’snimak’ kognitivne sposobnosti osobe.

Kako se mjeri IQ?

IQ se mjeri korištenjem standardiziranih testova dizajniranih za procjenu ljudske inteligencije. Dva najčešća su Stanford-Binetova skala inteligencije i Wechslerova skala odrasle inteligencije.

Stanford-Binetov test, evolucija originalnog testa Alfreda Bineta, mjeri pet faktora kognitivne sposobnosti: znanje, kvantitativno rasuđivanje, vizualno-prostorno procesiranje, radna memorija i fluidno rasuđivanje. Generira IQ rezultat uspoređujući izvedbu osobe na testu s drugim osobama iste dobi.

Wechslerova skala odrasle inteligencije, s druge strane, procjenjuje verbalno razumijevanje, perceptivno rasuđivanje, radnu memoriju i brzinu obrade. Također uspoređuje izvedbu osobe na testu s dobno-specifičnim normama.

U oba testa, rezultati su dizajnirani da padaju na normalnu distribuciju, odnosno ’zvonoliku krivulju’. Prosječni rezultat se postavlja na 100, pri čemu se otprilike 68% svih rezultata nalazi unutar jednog standardnog odstupanja (15 bodova) od prosjeka. To znači da se očekuje da će većina IQ rezultata ljudi biti između 85 i 115. Rezultati iznad 130 se smatraju ’Vrlo visokim’ rasponom, dok se oni ispod 70 smatraju ’Vrlo niskim’ rasponom.

Ovi testovi pružaju standardnu, dosljednu metodu za procjenu kognitivnih sposobnosti osobe, iako sigurno ne obuhvaćaju sve aspekte ljudske inteligencije.

IQ zapisi i ekstremi

Najviši zabilježeni IQ rezultat

William James Sidis, američki dječji čudo, navodno je imao IQ rezultat između 250-300, no ta brojka je uglavnom nagađanje jer je testiran različitim metodama i ne modernim skalama. Mogao je čitati New York Times sa 18 mjeseci i sam je naučio latinski i grčki do 5. godine.

Najviši potvrđeni IQ rezultat

Prema Guinnessovim svjetskim rekordima, najviši IQ ikad testiran je 228 i pripada Marilyn vos Savant, američkoj autorici, predavačici i dramskoj spisateljici.

Jedan od najviših dječjih IQ-a

Prema izvještajima, Kim Ung-yong je postigao rezultat od 210 na IQ testu sa 4 godine, iako ovaj test nije bio temeljen na standardnim normama IQ testiranja. Rođen u Južnoj Koreji, Kim je poznat po svojoj ranoj dječjoj vještini više jezika i naprednim matematičkim sposobnostima. Unatoč visokom IQ-u, Kim često govori o važnosti sreće ispred inteligencije.